Tradicionalna hrana

Osnova ishrane u prošlosti bio je hljeb. Beskvasni hljeb naziva se pogača, hljeb od kukuruznog brašna „kuruza“, a hljeb kupljen u pekari ili trgovini, odnosno  „kupovni“ hljeb naziva se somun.

Na području Dervente postoje brojna „starinska“ jela od žita i tijesta. Bungur je kaša od pšeničnih zrna usitnjenih prebijanjem, a keške je vrsta bungura od pšeničnog zrnevlja u koji se dodaje kokošije meso. Kaša od „prebijenog“ kukuruznog zrnevlja zalivenog mlijekom naziva se  jagle. Skrob je kaša od svake vrste brašna - kuvana gušće sa maslacem  ili masnim sirom naziva se cicvara, a ako je kuvana od kukuruznog brašna, onda je to pura. Prijesnac je rjeđe zamiješano tijesto od pšeničnog ili kukuruznog brašna u koje se dodaje sir ili kiseli kajmak i koje je preliveno kajmakom. Kada je riječ o domaćim rezancima, kuvani na mlijeku su jufka pilav, a tarana domaći rezanci kuvani na vodi ili mlijeku i začinjeni maslacem. Pite su: gužvara napravljena od pečenih kora i zalivena vodom, burek je pita nadjevena mesom, zeljanica je pita sa zeljem, a sirnica pita sa sirom i gruša koja se pravi od od gruševine - mlijeka koje je izmuženo nakon što se krava otelila. Halva je uprženo pšenično brašno na maslacu sa dodatim šećerom. Kolačići, uštipci i prevrte su komadi tijesta prženi na vrelom maslu ili ulju.

Jela od krompira su krompir pečen u ljusci, prepolovljeni pećeni krompir zvani „pola“ sa kajmakom ili sirom, “tučeni“ (gnječeni) kuvani krompir i krompirna kalja odnosno pečeni krompir sa mesom. „Gra’gnječe“ ili „gra’tuce“ je skuvan grah, ocijeđen od vode, zgnječen i pomiješan sa lukom, kajmakom, masti ili maslacem. Jahnija je kaša od graha  sa suvom  jagnjetinom i maslom ili sirćetom. Kalja je skuvan svježi kupus sa mesom ili bez mesa.

Mliječni proizvodi korišćeni su u svakodnevnoj ishrani. Najpoznatiji su mladi sir koji se pravi od nekuvanog, a obranog kiselog mlijeka. Poznata vrsta masnog sira je Kalenderovački sir. Suvi sir je na dimu osušeni mladi ili masni sir.

Meso i mesni proizvodi najčešće su od svinjetine, a ističu se slanina, šunke, plećke i “ribnjača” (krmenadla), kobasice i „krvavice“.

Od tradicionalnih jela ističe se hrana koja se jela prilikom određenih pravoslavnih praznika ili za važne životne događaje. Za Badnje veče jeo se “tučeni” grah s bijelim lukom i pogačom, a za Božić “pečenica” (pečeno svinjsko meso), česnica, kovrtanj i oraščica (tri vrste obrednog hljeba). Za  krsnu slavu koja ne pada u dane posta („mrsni“ dani) jeli su se „krsni“ hljeb, koljivo (kuvano obredno žito) , kršnjače (pečeno svinjsko meso), “ćevapi“ dinstana svinjska jetra sa lukom i pite, a za posnu krsni hljeb, koljivo, riba, „tučeni“ grah, rotkva i pite. Kada se žena porodi u periodu 40 dana od poroda (babine) nošeno joj je jelo – kuvana  kokoška, kolačići, jaja i sir.